}

Pon-Petak: 08:00 - 16:00

Subota / Nedelja: Neradno

+387 65 425 116

info@milicadjuric.com

Vještačenje u oblasti intelektualne svojine – stručna analiza u zaštiti autorskih i industrijskih prava

U susret obilježavanju Svjetskog dana intelektualne svojine (26. april), u Banjaluci je organizovana stručna konferencija pod nazivom „Vještačenje u oblasti intelektualne svojine – značaj stručne analize u zaštiti autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine“.

Cilj konferencije bio je približiti javnosti složenu, ali izuzetno važnu ulogu sudskih vještaka u pravnim postupcima, posebno u predmetima koji se tiču intelektualne svojine.

Tim povodom, u jutarnjem programu gostovali su Milica Đurić, sudski vještak za intelektualnu svojinu, i Dragan Salić, predsjednik Upravnog odbora Udruženje sudskih vještaka Republike Srpske.


Konferencija povodom Svjetskog dana intelektualne svojine

Kako je istakla Milica Đurić, konferencija je organizovana s ciljem da se javnosti na jednostavniji i pristupačniji način objasni šta zapravo znači pojam intelektualna svojina. Iako je termin svima poznat, u praksi se često pogrešno svodi isključivo na zaštitu muzičkih djela i pjesama.

U stvarnosti, intelektualna svojina obuhvata mnogo širi spektar prava i ima ključnu ulogu u:

  • razvoju kulture i nauke

  • zaštiti autora i stvaralaca

  • jačanju privrede i inovacija

  • ukupnom razvoju društva i države

Konferencija je, iako vremenski kratka, okupila medije i stručnu javnost te otvorila važna pitanja o potrebi veće edukacije i vidljivosti ove oblasti.


Intelektualna svojina – više od autorskih pjesama

Jedan od ključnih zaključaka konferencije jeste da je intelektualna svojina i dalje apstraktan pojam za veliki broj građana. Najčešće se povezuje isključivo s muzikom ili književnim djelima, dok se zanemaruju:

  • naučni i stručni radovi

  • patenti i inovacije

  • industrijski dizajn i žigovi

  • softver i digitalni sadržaji

Posebno je naglašena tema plagijata naučnih radova, uključujući diplomske, magistarske i doktorske disertacije, koja je sve prisutnija u javnom prostoru.


Vještačka inteligencija i izazovi za vještake

Jedno od pitanja koje se prirodno nametnulo jeste uloga vještačke inteligencije u oblasti intelektualne svojine. Može li AI „prevariti“ sudske vještake?

Prema riječima Milice Đurić, iako do sada nije imala konkretne predmete koji uključuju vještačku inteligenciju, jasno je da je riječ o izazovu koji se u budućnosti neće moći zaobići.

Vještaci se već danas suočavaju s kompleksnim predmetima i kontinuirano se prilagođavaju novim tehnologijama, metodama i oblicima povreda prava.


Uloga Udruženja sudskih vještaka Republike Srpske

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja, Dragan Salić, podsjetio je da je Udruženje sudskih vještaka Republike Srpske osnovano 1998. godine s ciljem unapređenja struke i kvaliteta vještačenja.

Udruženje:

  • organizuje seminare, savjetovanja i edukacije

  • prati savremene trendove u pravosuđu

  • okuplja stručnjake različitih profila – od prava i ekonomije do informatike i tehnike

Posebno je istaknuto da se u stručnom časopisu „Vještak“ redovno obrađuju aktuelne teme, uključujući i intelektualnu svojinu, čime se doprinosi kontinuiranom stručnom razvoju vještaka.


Kada vještačenje odlučuje presudu

Iskustvo iz prakse pokazuje da sudsko vještačenje često ima presudan uticaj na ishod sudskog postupka. Milica Đurić je podijelila primjer jednog od svojih prvih i ujedno najzahtjevnijih predmeta – timskog vještačenja koje je obuhvatalo:

  • intelektualnu svojinu (autorska prava)

  • ekonomsku struku

  • informatičku struku

Predmet je vođen pred Sudom Bosne i Hercegovine, a presuda je donesena upravo na osnovu stručnog nalaza vještaka. Takvi primjeri predstavljaju snažnu motivaciju i potvrdu značaja kvalitetnog i odgovornog vještačenja.


Zaključak

Konferencija „Vještačenje u oblasti intelektualne svojine“ još jednom je pokazala da sudski vještaci imaju ključnu ulogu u zaštiti autorskih i industrijskih prava. U vremenu brzog tehnološkog razvoja, digitalizacije i vještačke inteligencije, njihova stručnost, edukacija i interdisciplinarni pristup postaju važniji nego ikada.

Intelektualna svojina nije apstraktan pojam – ona je temelj zaštite znanja, kreativnosti i inovacija u savremenom društvu.