Obzirom da vještačenje predstavlja dokazno sredstvo koje se koristi kada je za utvrđivanje ili ocjenu određenih činjenica važnih za pravilno rješenje sporne stvari potrebno stručno znanje kojim sud odnosno ovlašćeno službeno lice ne raspolaže, a da su sve prisutniji sporovi čiji je predmet intelektualna svojina, pojavljuje se sve veća potreba vještačenja intelektualne svojine. Kako se vještačenjem utvrđuje ili ocjenjuje relevantna činjenica, u sferi intelektualne svojine, koja je sama po sebi neopipljiva materija teško je razumjeti pojedine pojmove i njihovo značenje, granicu između stvaraoca djela i imaoca prava, liniju razgraničenja prava vlasništva i prava korištenja intelektualne svojine, te vrijednost intelektuane svojine i stoga je potrebno stručno znanje i mišljenje vještaka iz navedene oblasti.
ŠTA PREDSTAVLJA INTELEKTUALNA SVOJINA
Ona obuhvataju: autorska prava i prava srodna autorskom pravu i pravo industrijske svojine (pravo patenta, pravo žiga, pravo industrijskog dizajna, pravo zaštite oznake geografskog porijekla, pravo zaštite topografije integrisanog kola, pravo zaštite biljne sorte i know how).
Navedena prava nosiocma pružaju zaštitu od neovlaštenog korištenja njihovih ideja i stvaralaštva te im omogućavaju ekonomsku valorizaciju navedenih intelektualnih dobara.
PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE
Pravo intelektualne svojine u današnje vrijeme predstavlja veoma značajnu komponentu u poslovanju privrednih subjekata. Normama ove grane prava štiti se prvenstveno intelektualno stvaralaštvo, kao katalizator društvenog razvoja, ali isto tako i privredni poduhvati učesnika na tržištu koji ulažu novčana sredstva i druge resurse u cilju uspješnijeg poslovanja i sticanja dobiti.
EKONOMSKA VRIJEDNOST PREDMETA ZAŠTITE PRAVA INTELEKTUALNE
SVOJINE
Dakle, iako je roba koju kupujete u oba slučaja platno, intelektualni sadržaj (u ovom slučaju autorsko djelo) koji se nalazi na platnu čini ga mnogo skupljim. Isto tako, roba koju u promet stavi nosilac čuvene oznake (kao npr. Nike) uživaće kod potrošača mnogo veći stepen povjerenja nego slična roba koju proizvode drugi privredni subjekti, a koja ima isti sastav kao i ovaj poznati sportski brend. Uvažavajući značaj intelektualnih dobara na savremenom tržištu, potrebno je posebnu pažnju posvetiti vještačenju navedene oblasti.
ZAKONSKI PROPISI KOJI REGULIŠU INTELEKTUALNU SVOJINU
Prilikom vještačenja intelektualne svojine, pored Zakona o vještačenju, najčešće se koriste sledeći zakonski propisi:
- Zakonom o industrijskom vlasništvu BiH („Službeni glasnik BiH“ broj: 03/02)
- Zakonom o autorskim i srodnim pravima BiH (“Službeni glasnik BiH“ broj: 63/10)
- Zakonom o patentu BiH (“Službeni glasnik BiH“ broj: 53/10)
- Zakonom o žigu BiH (“Službeni glasnik BiH“ broj: 53/10)1
ZADACI VJEŠTAČENJA
Procjena autentičnosti, vrijednosti ili originalnosti intelektualnog sadržaja poput patenata, autorskih prava ili zaštitinih znakova, visinu naknade štete zbog neovlaštenog korišenja predmeta zaštite, a sve to na osnovu analize raspoložive dokumentacije i relevantnih informacija te izrada stručnog nalaza sa mišljenjem vještaka intelektualne svojine. Sporovi čiji je predmet intelektualna svojina su uglavnom složeni, tako i samo vještačenje zahtjeva pristup ekspertnog tima vještaka. Za izradu stručnog nalaza sa mišljenjem vještaka intelektualne svojine veliki značaj može imati stručno mišljenje iz drugih oblasti (ekonomija, arhitektura, slikarstvo, informacione tehnologije i sl.).
VJEŠTAK POJEDINAC ILI EKSPERTNI TIM VJEŠTAKA
Cjelokupan spisak zakonskih i drugih propisa dostupan je na zvaničnom web sajtu Insituta za intelektualnu svojinu BiH.

